complex
Share with

Sumariu Webinar series 2021 konaba 'IT Security & Fake News'

Mudansa Teknolojia iha sékulu 21 ne'e rápidu tebes. Ita-nia servisu barak depende ba teknolojia hanesan komputadór, Smartphone, Internet, no seluk-seluk tan. Teknolojia sira-ne'e ajuda teb-tebes ita hodi hala’o atividade moris lorloron nian. Maibe mos iha dejafiu barak ne’ebé ita hasoru ho teknolojia sira ne’e. Iha artigu ida-ne’e hau tenta sumariza aprezentasaun ne'ebe halo ona iha Webinar ne'ebe mak organiza hosi grupu JOVET. Webinar ne’e kobre topiku hanesan tuirmai ne’e

  • Saida mak IT Security ?
  • Tipu atakes iha IT Security no medida prevensaun
  • Saida mak Fake news ka Informasaun Falsa?
  • Tipu Informasaun Falsa
  • Estudu Kazu konaba Fake News no Atakes iha IT Security

Saida mak IT Security?

IT Security mak hanesan stratejia ida ne'ebe ita uza hodi prevene asesu ilegal ba ita-nia komputador sira, Smartphones, Network, no ikus liu mak data

Tipu Atakes hosi IT Security no Medida Prevensaun

  1. Malware refere Sofware ne'ebe automatikamente installa iha ita-nia Laptop ka Komputador. Saida mak Software ne’e halo:
  • Halo ita labele asesu Programa Komputador nian
  • Hamoos Files
  • Na'ok ita nia Informasaun Privadu sira hanesan Numero Kartaun Kreditu nian, Numero Telefone, no sst

Prevensaun:

Asaun proativu hodi installa software anti malware no labele klik link sira ne'ebe la kredivel

  1. Password Theft ka Na'ok Password hosi ita-nia Konta hanesan FB, Twitter, Google no seluk tan

Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia koko atu deteta password hodi login dala barak ba sistema uza ita-nia email karik nia hatene ou uza metodu "brute force"

Prevensaun :

Uza Password ne'ebe kompleksu. Ezemplo password : J0veT@2021. Uza Metodu "Two-factor authentication" ka uza autentikasaun layer rua

  1. Traffic Interception ka Hafu'u ema nia diskusaun (eaversdrop)

Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia koko atu rona ita nia diskusaun sira liuhosi Chatting ka Video call no foti informasaun sira ne'rbe sensitivu hanesan informasaun konaba finansial nian (Numero Kartu Kreditu, PIN, No Telefone no sst)

Prevensaun : Uza deit sistema ka App ne'ebe kredivel no iha seguransa ne'ebe diak Karik uza App entaun check mos ninia seguransa no buka hatene

  1. Phishing Attacks ka atake nebe uza Link ka Pajina falsu hodi husu ema nia detalles personal inklui data sensitivu sira (Nu. telefone, PIN, Konta Bankaria no sst)

Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia manda pajina falsu website nian ou link falsu no haruka vitima prienxe ninia informasaun iha pajina ida ne'e

Prevensaun :

Uza deit sistema ka App ne'ebe kredivel no iha seguransa ne'ebe diak Karik uza App entaun check mos ninia seguransa no buka hatene

  1. Social Engineering ka atake ne'ebe similiante/hanesan ho phishing maibe ida ne'e mak common liu no ema barak sai vitima liuhosi social media.

Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia husu pergunta konaba ita-nia informasaun sensitivu sira, hanesan konta bankaria, PIN, no sst, iha forma oioin no bainhira ita la intende didiak sira foti ona ita-nia osan ka informasaun sira ne'e

Prevensaun :

Tenke nafatin proativu hodi husu perguntas konaba kredibilidade email ka mensagem ne'ebe ita simu molok haree ka hatan email ka mensagem refere

  1. Trojan Virus ka Virus Trojan ne'ebe utiliza Software falsa hodi esplora ema nia sistema

Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia iha Software online ne'ebe reprezenta Software Lejitimu hanesan Produtu Microsoft nian no target vitima atu bele download Software Refere

Prevensaun :

Evita Download Software ne'ebe mak la mai hosi Vendor lejitimu ou labele installa Software ne'ebe derepenti mosu iha ita-nia Laptop no husu installasaun

Saida mak Fake News?

Termo "Fake News" bele iha signifikadu ne'ebe diferente tuir interpretasaun ida-idak nian, maibe iha definisaun ida ne'e ita refere ba informasaun falsa, istoria nebe mak fabrikadu ona ne'ebe laiha fundamentu ka faktus verifikadus

Tipu informasaun falsa

Informasaun falsa bele iha tipu ioioin maibe wainhira atu halo evaluasaun ba informasaun online, elementu sira kona-ba informasaun falsa tuir mai ne'e importante:

  1. Clickbait

Informasaun media online ne'ebe mak utiliza istoria furak iha ninia Headline hodi atrai vizitantes barak.

Uza figura artista populer hodi atrai vizintates mai iha nia pajina ho itensaun atu hetan osan. Wainhira ema vizita barak entaun Ads Komesa mosu iha nia Portal no bele hetan osan hosi ida ne'e

  1. Satire/Parody (Istoria falsa ou ezajeradu)

Website no Pajina Social Media barak tebes mak hakerek konteudu ejazeradu no atrai ema barak ba vizita maibe ninia kontiudu falsa. Ezemplu mak pajina sira ne'ebe hakere meme comic

  1. Propaganda

Istoria ida ne'ebe kria deliberadu hodi konfude audensia ka publiku kona-ba asuntu politiku ou agenda seluk.

  1. Sloppy Journalism

Journalista sira ne'ebe la kuidadu ho konteudu notisia no halo publiku konfude notisia ne'ebe fo sai

  1. Misleading Headings

Media ne'ebe hatudu titulu oinseluk no konteudu oin seluk Istoria ne'ebe la'os kompletamente falsa iha nia konteudu maibe nia titulu halo konfuzaun ba publiku. Tipu notisia hanesan ne'e sirkula lalais de'it tamba ho headline ida ne'ebe populer

  1. Biased/Slanted News

Informasaun ka Notisia nebe la imparsial. Social media sira iha ninia mekanismu atu deteta ema sira ne'ebe buka informasaun bazeia ba sira nia historia pajina ne'ebe sira vizita. Informasaun falsa sira aproveita ida ne'e hodi influensia individu idak-idak hodi kontinua le fake news sira ne'e

Steps hodi mitiga fake news

  • Hare didiak Notisia ne'e

Check karik notisia ne'e mai hosi website ka Portal ne'ebe ita-bot konhese. Karik lahatene nia website ne'e entaun check didiak ninia author

  • Labele haree de'it ninia Titulu maibe le'e ninia konteudu hotu

Tenke le'e no le'e molok halo asaun ruma. Media barak halo sensasi barak liu hosi nia headline

  • Check mos fontes sira seluk hodi kompara

Fontes sira seluk importante atu halo komparasaun ba notisia ne'ebe ita hetan

  • Check Faktus

Haree didiak karik Notisia ka artigu ida ne'e Publika iha sa data no loron, dalaruma publika kleur ona no ema mak share tutan fali

  • Check ninia Imparsialidade

Tamba dala ruma ita buka nafatin Notisia ka Pajina spefiku entaun Media Sosial sujere mai ita konaba ita nia preferensia Notisia nian

  • Check karik Notisia ida ne'e ba Komiku nian no refleta ba realidade

Check didiak Notisia ne'e karik notisia ida ne'e nia objectivu atu halo komiku nebe laos refere ba faktus ruma

Estudo Kazu ba seguransa no fake news

Deepfakes mak videos falsa sira ne'ebe ema kria uza Software Digital no Artificial Intelligence hodi troka ema nia oin

  1. NSO GROUP TECHNOLOGY HACK 1,400 WhatsApp Users

Uza Spyware Software hodi foti ema nia dadus privado sira Hack Smartphone, hare buat nebe ita le no hakerek Asesu Photo no Files, no uza ita nia Mikrofone hodi rona ita nia lian Governu iha nasaun barak mak uza Teknolizia ida ne Ema nain 100 mai hosi Sosiedade Sivil

  1. Cambridge Analytica and Facebook: The Scandal and the Fallout So Far

Faan dadus individu iha US ba Politikus sira iha USA Analiza atitude kada individu kona ba elisaun Presidensial America nian

Referensia:

https://citizenlab.ca/2019/11/whatsapp-attributes-hack-of-1400-users-to-nso-group-technology/

https://www.nytimes.com/2018/04/04/us/politics/cambridge-analytica-scandal-fallout.html