Mudansa Teknolojia iha sékulu 21 ne'e rápidu tebes. Ita-nia servisu barak depende ba teknolojia hanesan komputadór, Smartphone, Internet, no seluk-seluk tan. Teknolojia sira-ne'e ajuda teb-tebes ita hodi hala’o atividade moris lorloron nian. Maibe mos iha dejafiu barak ne’ebé ita hasoru ho teknolojia sira ne’e. Iha artigu ida-ne’e hau tenta sumariza aprezentasaun ne'ebe halo ona iha Webinar ne'ebe mak organiza hosi grupu JOVET. Webinar ne’e kobre topiku hanesan tuirmai ne’e
Saida mak IT Security?
IT Security mak hanesan stratejia ida ne'ebe ita uza hodi prevene asesu ilegal ba ita-nia komputador sira, Smartphones, Network, no ikus liu mak data
Tipu Atakes hosi IT Security no Medida Prevensaun
Prevensaun:
Asaun proativu hodi installa software anti malware no labele klik link sira ne'ebe la kredivel
Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia koko atu deteta password hodi login dala barak ba sistema uza ita-nia email karik nia hatene ou uza metodu "brute force"
Prevensaun :
Uza Password ne'ebe kompleksu. Ezemplo password : J0veT@2021. Uza Metodu "Two-factor authentication" ka uza autentikasaun layer rua
Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia koko atu rona ita nia diskusaun sira liuhosi Chatting ka Video call no foti informasaun sira ne'rbe sensitivu hanesan informasaun konaba finansial nian (Numero Kartu Kreditu, PIN, No Telefone no sst)
Prevensaun : Uza deit sistema ka App ne'ebe kredivel no iha seguransa ne'ebe diak Karik uza App entaun check mos ninia seguransa no buka hatene
Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia manda pajina falsu website nian ou link falsu no haruka vitima prienxe ninia informasaun iha pajina ida ne'e
Prevensaun :
Uza deit sistema ka App ne'ebe kredivel no iha seguransa ne'ebe diak Karik uza App entaun check mos ninia seguransa no buka hatene
Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia husu pergunta konaba ita-nia informasaun sensitivu sira, hanesan konta bankaria, PIN, no sst, iha forma oioin no bainhira ita la intende didiak sira foti ona ita-nia osan ka informasaun sira ne'e
Prevensaun :
Tenke nafatin proativu hodi husu perguntas konaba kredibilidade email ka mensagem ne'ebe ita simu molok haree ka hatan email ka mensagem refere
Saida mak ema ne'ebe ataka ka Hacker halo: Nia iha Software online ne'ebe reprezenta Software Lejitimu hanesan Produtu Microsoft nian no target vitima atu bele download Software Refere
Prevensaun :
Evita Download Software ne'ebe mak la mai hosi Vendor lejitimu ou labele installa Software ne'ebe derepenti mosu iha ita-nia Laptop no husu installasaun
Saida mak Fake News?
Termo "Fake News" bele iha signifikadu ne'ebe diferente tuir interpretasaun ida-idak nian, maibe iha definisaun ida ne'e ita refere ba informasaun falsa, istoria nebe mak fabrikadu ona ne'ebe laiha fundamentu ka faktus verifikadus
Tipu informasaun falsa
Informasaun falsa bele iha tipu ioioin maibe wainhira atu halo evaluasaun ba informasaun online, elementu sira kona-ba informasaun falsa tuir mai ne'e importante:
Informasaun media online ne'ebe mak utiliza istoria furak iha ninia Headline hodi atrai vizitantes barak.
Uza figura artista populer hodi atrai vizintates mai iha nia pajina ho itensaun atu hetan osan. Wainhira ema vizita barak entaun Ads Komesa mosu iha nia Portal no bele hetan osan hosi ida ne'e
Website no Pajina Social Media barak tebes mak hakerek konteudu ejazeradu no atrai ema barak ba vizita maibe ninia kontiudu falsa. Ezemplu mak pajina sira ne'ebe hakere meme comic
Istoria ida ne'ebe kria deliberadu hodi konfude audensia ka publiku kona-ba asuntu politiku ou agenda seluk.
Journalista sira ne'ebe la kuidadu ho konteudu notisia no halo publiku konfude notisia ne'ebe fo sai
Media ne'ebe hatudu titulu oinseluk no konteudu oin seluk Istoria ne'ebe la'os kompletamente falsa iha nia konteudu maibe nia titulu halo konfuzaun ba publiku. Tipu notisia hanesan ne'e sirkula lalais de'it tamba ho headline ida ne'ebe populer
Informasaun ka Notisia nebe la imparsial. Social media sira iha ninia mekanismu atu deteta ema sira ne'ebe buka informasaun bazeia ba sira nia historia pajina ne'ebe sira vizita. Informasaun falsa sira aproveita ida ne'e hodi influensia individu idak-idak hodi kontinua le fake news sira ne'e
Steps hodi mitiga fake news
Check karik notisia ne'e mai hosi website ka Portal ne'ebe ita-bot konhese. Karik lahatene nia website ne'e entaun check didiak ninia author
Tenke le'e no le'e molok halo asaun ruma. Media barak halo sensasi barak liu hosi nia headline
Fontes sira seluk importante atu halo komparasaun ba notisia ne'ebe ita hetan
Haree didiak karik Notisia ka artigu ida ne'e Publika iha sa data no loron, dalaruma publika kleur ona no ema mak share tutan fali
Tamba dala ruma ita buka nafatin Notisia ka Pajina spefiku entaun Media Sosial sujere mai ita konaba ita nia preferensia Notisia nian
Check didiak Notisia ne'e karik notisia ida ne'e nia objectivu atu halo komiku nebe laos refere ba faktus ruma
Estudo Kazu ba seguransa no fake news
Deepfakes mak videos falsa sira ne'ebe ema kria uza Software Digital no Artificial Intelligence hodi troka ema nia oin
Uza Spyware Software hodi foti ema nia dadus privado sira Hack Smartphone, hare buat nebe ita le no hakerek Asesu Photo no Files, no uza ita nia Mikrofone hodi rona ita nia lian Governu iha nasaun barak mak uza Teknolizia ida ne Ema nain 100 mai hosi Sosiedade Sivil
Faan dadus individu iha US ba Politikus sira iha USA Analiza atitude kada individu kona ba elisaun Presidensial America nian
Referensia:
https://citizenlab.ca/2019/11/whatsapp-attributes-hack-of-1400-users-to-nso-group-technology/
https://www.nytimes.com/2018/04/04/us/politics/cambridge-analytica-scandal-fallout.html